Politika i nasilje
Utrka bez pobjednika
Riječi poslije šutnje
Odgovornost vjere i razuma
Držeći povijest za riječ
Politika i nasilje
Piše: Fra Tomislav Miloloža
Ako je vjerovati biblijskoj priči o Kajinu i Abelu, sami počeci ljudskog društva obilježeni su nasiljem. Nasilje je negativna pojava u društvu i obično se veže samo za međuljudske odnose, iako postoje različiti oblici nasilja, od nasilja nad čitavim narodima do nasilja nad samim sobom. Besmisleno je nijekati određeni nasilni element u čovjeku, budući da je povijest prepuna nasilnih primjera, od početka svijeta sve do danas. Ljudsko biće pokazuje klice nasilja ne samo u izvanrednim situacijama, nego i u svakodnevici. Je li nasilje nešto instinktivno u živome biću? To bi se moglo potvrditi promatrajući sva živa bića. Želja za dominacijom, za prednošću pred suparnikom, za osvajanjem novoga – vlastitoga terena čini se instinktom koji je usađen ne samo čovjeku nego i životinji.
Opširnije: Politika i nasilje
Utrka bez pobjednika
Piše: Fra Ivan Tučić
Obilježavanje stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata ili Velikog rata pobudilo je širu društvenu javnost da se iznova progovori o njegovim uzrocima i posljedicama i njihovim interpretacijama. O problemu odgovornosti pojedinih naroda i vlada za izbijanje Prvog svjetskog rata intenzivno se raspravljalo još za vrijeme samoga sukoba, ali i sljedećih dvadeset poratnih godina. Polemike oko rata nastavljene su i u razdoblju mira nakon rata, jer su pobjedničke sile nametale svoje interpretacije rata. Svaka sila je imala svoje viđenje uzroka i posljedica kao i interpretaciju početka, tijeka i završetka rata.
Opširnije:Utrka bez pobjednika
Riječi poslije šutnje
Autor: Fra Franjo Baraban
Moderna, osobito pozitivistička, znanost nastoji nekako sve iskustvo stvarnosti svesti na račun, verifikaciju istine i kalkulaciju empirijskom spoznajom. Kao takva, moderna se znanost teško nosi s pojmovima kojih nema u osjetilnoj zbilji, kao što su Bog, besmrtnost, anđeli, sloboda, tuga ili radost. Zato ona s teologijom vodi diskurs oko smislenosti govora o pojedinim momentima koje teologija ozbiljno uzima, a znanstvena teorija gotovo pa i ne prihvaća. No, kada je u pitanju ova “smislenost govora” u književnosti, onda znanstvena, osobito pozitivistička, teorija zašuti.
Opširnije: Riječi poslije šutnje
Odgovornost vjere i razuma
Piše: Fra Denis Jurić - Fra Josip Jozić
Čini se da dva srednjovjekovna zaraćena principa nazvani fides et ratio još i danas vode svoju borbu bez značajnih pobjeda. Naizgled, simbolično govoreći, dobivene bitke tijekom povijesti na jednoj strani nisu značile dobivanje konačnoga rata. Niti je vjera pobijedila, niti je razum nadmudrio vjeru. Niti je vjera u Boga postala jača borbom za svoje pozicije, niti je razum postao humaniji bez vjerske dimenzije. Još uvijek vrijede oba ona drevna principa: “credo ut intelligam” i “intelligo ut credam” – “vjerujem kako bih spoznao”, i “spoznajem kako bih vjerovao”.
Opširnije: Odgovornost vjere i razuma
Držeći povijest za riječ
Autor: Rüdiger Görner
Pripovijedanje smatra da povijest neutralizira pripovijesti. Povijest može epizodno nadahnjivati pripovijesti, ali pripovijesti ne mogu tražiti da budu povijesna istina. Ipak, pripovijest koja zorno prikazuje povijesne događaje ima svoju vrijednost zbog sposobnosti predaje.
Opširnije: Franz Werfel - Držeći povijest za riječ
