+387 33 453-266 tajnistvofts@gmail.com

Bilten Franjevačke teologije Sarajevo

Godine 2010. navršila se četrdeseta obljetnica od pokretanja Biltena franjevačke teologije Sarajevo koji je imao početnu nakanu da bude interno izvješće o radu Franjevačke teologije u proteklom razdoblju. Ova franjevačka periodična publikacija iza koje stoje tolike godine uspješnog rada i truda, zadržala je s vremenom svoju manje-više ustaljenu nutarnju strukturu.

Preuzimanje

Godište XLII, ak. god. 2014/2015, br. 1-2 (PDF)

Godište XLI, ak. god. 2013/2014, br. 1-2 (PDF)

Godište XL, ak. god. 2012/2013, br. 1-2 (PDF)

Godište XXXIX, ak. god. 2011/2012, br. 1-2 (PDF)

Godište XXXVIII, ak. god. 2010/2011, br. 1-2 (PDF)

Kronologija događaja

Najvrjedniji dio Biltena odnosi se svakako na Kronologiju događaja koju od 1993. godine marljivo i akribično vodi fra Marko Karamatić. Ona je dosad izašla u 36 nastavaka i predstavlja vrlo vrijedan povijesni materijal za sve one koji budu htjeli izučavati ono što se na ovim područjima događalo zadnjih desetljeća. Kronologija prati zbivanja na Teologiji, u Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj, u lokalnoj i općoj Crkvi i u društvu. Kroničar u svom pisanju pokazuje vrlo širok raspon interesa za teme s kulturnog, religioznog i političkog područja. Svojim lucidnim opaskama i komentarima na mnoge manipulacije i podmetanja koja su se o bosanskim franjevcima ili o samoj Bosni od devedesetih godina naovamo širile iz raznih klerikalno-nacionalističkih krugova iz  Hrvatske, BiH, Srbije…, Karamatić je uspio razobličiti mnoge neistine i autorima takvih „pothvata“ pokazao svu uzaludnost njihovih nastojanja. Kroničar je svojim istančanim polemičkim nervom, osjećajem za detalj, bez vrijeđanja onih s kojima se nije slagao, nastavio tradiciju onih bosanskih franjevaca koji su se suprotstavljali širenju neistina o vlastitoj zajednici i o njezinoj ulozi u bosansko-hercegovačkoj povijesti. Karamatić dio svoje Kronologije posvećuje i temama iz sakralne umjetnosti što redovito bude popraćeno reprodukcijama vrlo vrijednih umjetničkih djela. U zadnje su vrijeme pojedini brojevi Biltena posvećeni nekom od  eminentnih domaćih umjetnika (slikara, kipara, arhitekata) koji su svojim djelima ostavili neizbrisivi trag u kulturnoj baštini Bosne Srebrene. Bilten je tako s vremenom postao i likovno sve zanimljiviji i raznovrsniji, te omogućava čitatelju da, barem kroz reprodukciju, doživi dašak i suvremenost pojedinih umjetničkih djela i time obogati svoj život osjećajem za lijepo. Karamatićeva Kronologija će vjerojatno jednoga dana dobiti i svoj knjižni oblik i kao takva će biti najbolji svjedok vremena kroz koje je prošla ova zemlja i Franjevačka provincija Bosna Srebrena.

Ostali sadržaji

Nakon Kronologije,Bilten donosi uobičajene podatke o studentima, profesorima i predmetima koji se predaju u tekućim semestrima. Tu je i tematski blok Iz života studentske zajednice u kojemu sami studenti obrađuju najzanimljivije događaje iz svog osobnog i studentskog života. U zadnje su vrijeme u ovoj rubrici prisutni zapisi studenata s njihovih putovanja po svjetskim i europskim metropolama gdje su učili strane jezike i upoznavali se s kulturom i običajima pojedinih naroda. Slijedi zatim vrlo zapažen dio Biltena naslovljen Članci i refleksije (Prilozi) gdje se donose prijevodi različitih autora koji obrađuju pojedine zanimljive i aktualne teme iz povijesti, filozofije, umjetnosti, politike… Tekstove nerijetko veže zajednička nit i tematski su poredani jedni iza drugih, te kao takvi čine jednu skladnu cjelinu. U ovoj rubrici se mogu naći i tekstovi afirmiranih hrvatskih i inozemnih pjesnika, kao i književni prilozi i pjesnički izrazi samih studenata teologije. Tu su zatim i rubrike Pogledi, Ljudi i događaji, Prikazi-ocjene u kojima se predstavljaju neke zanimljive publikacije i knjige koje su obilježile to vrijeme. U uređivačkom timu Biltena nalaze se redovito aktualni dekan Teologije, njegov tajnik i kroničar fra Marko Karamatić.

Više od internog biltena

Bilten koji je prvotno bio namijenjen kao svjedok događaja unutar same studentske zajednice i Provincije Bosne Srebrene, brzo je nadišao tu svoju nakanu, tako da je danas postao vrlo cijenjenom i čitanom periodičnom publikacijom koja obrađuje širok dijapazon tema iz vjerskog, kulturnog, umjetničkog, filozofskog i društveno-političkog područja. Izlazak svakog pojedinog broja redovito bude popraćen komentarima u dnevnom tisku i nekim drugim publikacijama. Tako Slavko Harni o Biltenu piše kako je on „postao publikacijom mozaičnog tipa koja je, može se reći, izgubila interna obilježja i neprekidno raste kakvoćom i opsegom“. Grozdana Cvitan, pak, govoreći o Franjevačkoj teologiji u zagrebačkom Zarezu bilježi ovo: „Bilten je na neki način ne samo zrcalo njihovih aktivnosti unutar franjevačke zajednice u Bosni, nego i zrcalo te zajednice u društvu u kojem žive i djeluju. A žive u društvu u kojem se s drugima susreću, razgovaraju, polemiziraju, u kojem izuzetno aktivno njeguju i potiču kulturna zbivanja (s mnogim umjetnicima) pomažući stvaralaštvo izvan vlastite zajednice i potičući ga unutar nje. Slobodna Dalmacija naziva Bilten „svjedokom franjevačke nazočnosti u BiH govoreći kako to „nije nikakav Bilten u klasičnom smislu, već je on na svoj način franjevačka kronologija, digest i ozbiljan teološki časopis“. Spominjući važnost Biltena za ukupnu povijest Bosne i Hercegovine, Dnevni avaz, napominje kako „bosanski franjevci i ovim časopisom nastoje otkrivati baštinjeni smisao svojih predaka da ova zemlja nije prokleta nego blagoslovljena“ (I. Šarčević), i zaključuje kako „bosanski franjevci (i) ovim biltenom dokazuju da ih se zasluženo kvalificira 'dobrim bilježnicima Bosne'“. Ovih nekoliko osvrta pokazuje kako je Bilten postao čitanim štivom i izvan franjevačke Provincije Bosne Srebrene i kako mediji redovno prate njegovo izlaženje. Bilten je inače jedna od tri periodične publikacije koje izdaje Franjevačka teologija u Sarajevu – uz njega su tu Bosna franciscana i Jukić – sva tri ova izdanja nastavljaju bogatu povijest periodičnih publikacija franjevaca Bosne Srebrene koja započinje sredinom XIX. stoljeća izlaskom časopisa Bosanski prijatelj koji je 1850. g. pokrenuo fra Ivan Franjo Jukić (1818-1857). Stoga danas, kada slavimo četrdesetu obljetnicu od izlaska prvoga broja Biltena, ostaje nada da ćemo još dugi niz godina imati prigodu uživati u mnoštvu lijepih i poučnih tekstova iz naše bliže i daljnje prošlosti, kulture, filozofije i umjetnosti.

Petar Jeleč