+387 33 453-266 tajnistvofts@gmail.com

Statut FTS

STATUT FRANJEVAČKE TEOLOGIJE U SARAJEVU

I. OPĆE ODREDBE

Čl. 1.

Franjevačka teologija u Sarajevu jest visoka filozofsko – teološka ustanova franjevačke provincije Bosne Srebrene.

Čl. 2.

Osnovni zadatak ove izobrazbene ustanove jest primati i stručno osposobljavati pripravnike za svećeničku službu, posebno pastoralnu. Radi toga se na Teologiji izučavaju filozofske, teološke i njima srodne discipline i promiče istraživački rad uopće, a posebno filozofsko – teološki.

Čl. 3.

U svom radu Teologija se ravna općim crkvenim odredbama o studiju, odredbama BK o odgoju i izobrazbi svećeničkih kandidata, odredbama o studiju u Franjevačkom redu i ovom Statutu.

Čl. 4.

Teologija ima status pravne osobe u smislu kanonskog i civilnog zakonodavstva sa svim učincima koji iz toga proizlaze. Teologija ima svoj pečat, okrugli, s natpisom „Franjevačka teologija + Sarajevo“ i franjevačkim grbom u sredini. Pravovaljanim se smatraju samo oni dokumenti i spisi koje se ovjere opisanim pečatom i koje potpiše dekan, odnosno tajnik Teologije.

II. UPRAVA FRANJEVAČKE TEOLOGIJE
Čl. 5.

Cjelokupni rad Teologije izvana nadzire Starješinstvo Provincije, Provincijalni ministar i tajnik za odgoj i izobrazbu.

Čl. 6.

Upravu Teologije čine Vijeće Teologije, Profesorski zbor, dekan, tajnik.

1. Vijeće Teologije
Čl. 7.

Vijeće Teologije jest najviše upravno tijelo, a čine ga: Profesorski zbor i tri predstavnika studenata koje izaberu sami studenti.

Čl. 8.

Vijeće Teologije na svojim sjednicama razmatra i odlučuje o pitanjma koja su ovim Statutom predviđena ili koja mu povjeri Provincijalni ministar, odnosno Definitorij Provincije.

Čl. 9.

Sjednice Vijeća Teologije održavaju se najmanje dva puta godišnje, i to jedna na početku, a druga u tijeku akademske godine.

Na sjednice Vijeća Teologije dekan može pozvati i izvanredne predavače koji ne pripadaju Profesorskom zboru, ali oni neka ne sudjeluju u glasovanju kod donošenja konačnih odluka.

Čl. 10.

Zapisnik sjednica Vijeća Teologije treba uvijek na sljedećoj sjednici pročitati, a Vijeće Teologije treba ga zatim usvojiti.

2. Profesorski zbor

Čl. 11.

Profesorski zbor čine svi zakonito imenovani profesori Teologije i svi ravnopravno sudjeluju u radu i donošenju odluka.

Čl. 12.

Profesorski zbor održava sjednice najmanje dva puta u semestru. Na tim se sjednicama razmatraju i rješavaju pitanja koja su predviđena ovim Statutom i druga, koja dekan ili većina profesora predloži, i sve što Provincijalni ministar ili Starješinstvo Provincije povjeri Profesorskom zboru na rješavanje.

Čl. 13.

Svi su profesori dužni biti na sjednicama Profesorskog zbora. Punovažni se zaključci mogu donositi samo kad je na sjednici nazočno više od polovice članova Profesorskog zbora.

Čl. 14.

Zapisnik sjednica Profesorskog zbora treba uvijek na sljedećoj sjednici pročitati, a Profesorski zbor treba ga zatim usvojiti.

3. Dekan i tajnik

Čl. 15.

Dekana, na pismeni prijedlog Vijeća teologije, imenuje na tri godine Kapitularni kongres Provincije.

Ako služba dekana bude ispražnjena u međuvremenu, na prijedlog Vijeća Teologije, dekana do sljedećeg Kapitula Provincije imenuje Definitorij Provincije.

Čl. 16.

Vijeće Teologije određuje svog kandidata za dekana tajnim glasovanjem. Kandidat Vijeća Teologije jest onaj koji je dobio apsolutnu većinu glasova prvim ili drugim glasovanjem, odnosno relativnu većinu trećim glasovanjem. Ako je trećim glasovanjem više kandidata dobilo jedna broj glasova, Vijeće Teologije predlaže kao kandidata onoga čija je profesorska služba na Teologiji duža.

Čl. 17.

Dekan Teologije, koji neposredno ravna cjelokupnim radom i brine se za što potpunije ostvarenje zadatka Teologije, posebno je dužan:

1.       Sazivati sjednice Vijeća Teologije i Profesorskog zbora, predsjedati im, ravnati njihovim radom i brinuti se za izvršavanje donesenih zaključaka i odluka;

2.      Na vrijeme izraditi program studija i raspored predavanja za svaki semestar;

3.      Na kraju svakog semestra izvijestiti na sjednici Vijeća Teologije ili Profesorskog zbora o radu kroz semestar i o rezultatima na semestralnim ispitima, a isto tako o tome pismeno izvijestiti Starješinstvo Provincije;

4.      Barem jednom u semestru održati sastanak sa studentima;

5.      Paziti da profesori i studenti ispunjavaju svoje obaveze; 6. Predstavljati Teologiju pred javnošću.

Čl. 18.

U pitanjima od opće važnosti za Teologiju i u slučajevima kada to izričito određuje ovaj Statut dekanu u vršenju njegove službe, bilo savjetodavno bilo odlučujućim glasom, pomaže Profesorski zbor.

Čl. 19.

Tajnika Teologije, na prijedlog dekana, izabire i na trogodišnju službu postavlja Profesorski zbor.

Čl. 20.

Dužnosti tajnika jesu:

1.       upisivati studente u Teologiju i pojedine semestre;

2.      brinuti se da svaki student upiše uredno u Indeks odgovarajuće predmete za pojedine semestre, a isto tako da ti predmeti budu upisani u Katalog slušatelja;

3.      pomagati dekanu u izradi programa i rasporeda studija;

4.      voditi zapisnike sjednica Vijeća Teologije i Profesorskog zbora i zajedno ih s dekanom potpisivati;

5.      sastavljati dokumente i službene spise koje Teologija izdaje prema uputama dekana, ispunjavati i zajedno s dekanom potpisivati diplome i svjedodžbe o završenom studiju;

6.      voditi službenu prepisku Teologije u ovisnosti o dekanu, te uređivati i čuvati arhiv Teologije;

7.      ako je dekan odsutan ili zapriječen u vršenju svoje službe, tajnik ga u svemu zamjenjuje.

III. PROFESORI

Čl. 21.

Profesor Teologije treba biti uzorna života, imati potrebne sposobnosi i odgovarajući akademski gradus: doktorat ili licencijat (magisterij). Treba nastojati da barem profesori glavnih disciplina imaju doktorat i da među profesorima ne bude više od jedne trećine onih samo s licencijatom.

Profesore Teologije, na pismeni prijedlog Profesorskog zbora, imenuje Definitorij Provincije.

Čl. 22.

Dekan može, posavjetovavši se s Vijećem Teologije i zatraživši pristanak Definitorija, za neka predmete ili posebna predavanja kroz jedan semestar pozvati kvalificirane stručnjake i predavače izvan Profesorskog zbora.

Čl. 23.

Profesori neka ne budu opterećeni većim brojem predmeta i prevelikim brojem sati predavanja, kako bi imali dovoljno vremena za pripremanje predavanja, za bavljenje znanstvenim radom i za osobno usavršavanje. Neka se profesorima ne povjeravaju, a ni sami neka ne prihvaćaju zaduženja i obveze koje bi trajnije ometale vršenje njihove profesorske službe.

Čl. 24.

Dužnost je profesora ozbiljno i temeljito pripremiti predavanja i redovito ih, kako je rasporedom određeno, održavati.

U slučaju kakve spriječenosti, o tome treba na vrijeme obavijestiti dekana i studente i po mogućnosti pobrinuti se za zamjenu s drugim profesorom.

Čl. 25.

Služba profesora redovito prestaje navršenom 65. godinom života, odnosno kad ga Starješinstvo razriješi dužnosti.

IV. STUDENTI

Čl. 26.

Na ovoj Teologiji studiraju prvenstveno članovi franjevačke provincije Bosne Srebrene.

Odlukom Profesorskog zbora, a uz pristanak provincijala, kao studenti mogu biti primljeni i drugi.

Čl. 27.

Da bi se tko mogao upisati kao student ove Teologije, mora imati završenu klasičnu gimnaziju ili drugu školu istoga stupnja koja se traži za upis na fakultete u BiH, te o tome Dekanatu podnijeti odgovarajuću svjedodžbu.

Kandidati koji nisu u svom srednjoškolskom obrazovanju imali grčki i latinski jezik dužni su tijekom studija upisati i polagati ispit iz osnova latinskog i grčkog jezika.

Upis u Teologiju vrši se početkom akademske godine, odnosno zimskog semestra, a u iznimnim slučajevima i s dopuštenjem dekana može se upis obaviti početkom ljetnog semestra.

Studentom Teologije postaje se upisom u Katalog slušatelja i dobivanjem Indeksa.

Čl. 28.

Studenti trebaju obaviti također i posebni upis u svaki pojedini semestar.

Student se može upisati u sljedeći semestar makar i nije položio sve obvezatne ispite iz prethodnog semestra, s tim da u pogledu pripuštanja na daljnje polaganje ispita vrijedi odredba čl. 54, st. 1. Ukoliko student najkasnije do 10. studenog ne položi sve ispite iz predmeta koji su bili obvezatni za polaganje u prethodnoj ak. godini, upis u prvi semestar nove ak. godine će se poništiti i dotični student će izgubiti taj semestar. U tom slučaju u semestar će se ponovno moći upisati tek kad položi sve obvezatne ispite, držeći se odredbe čl. 54, st. 2.

Upis u semestar vrši se prije početka predavanja u tom semestru. Iz opravdanog razloga dekan može za pojedinačne slučajeve dopustiti upis u zimski semestar do 20. listopada, a u ljetni do 10. ožujka. Samo u izuzetnim slučajevima i uz suglasnost Profesorskog zbora u semestar se može upisati i poslije, ali najkasnije do 10. studenog u zimski i do 31. ožujka u ljetni semestar.

Upis u semestar potvrđuje se u studentskom Indeksu, a treba biti zaveden i u Katalog slušatelja.

Čl. 29.

Studentima koji prelaze na ovu Teologiju s koje druge teologije ili teološkog fakulteta priznat će se dio studija koji su već završili, a u vezi s upisom na Teologiju, odnosno semestar vrijede odredbe čl. 26, 27. i 28. ovog Statuta.

V. TRAJANJE I PROGRAM STUDIJA

Čl. 30.

Cjelokupni studij na Teologiji traje šest godina (dvanaest semestara) i odvija se u obliku predavanja, vježbi, seminara, kolokvija i ispita.

Akademska se godina dijeli na dva semestra: zimski i ljetni. Zimski semestar započinje 25. rujna i traje do 10. veljače. Ljetni semestar počinje 15. veljače i traje do 28. lipnja, čime i završava akademska godina.

Čl. 31.

Predmeti koji se na Teologiji izučavaju svrstani su u sljedeće skupine:

1) Filozofija, 2) Sveto pismo, 3) Fundamentalna teologija, 4) Dogmatska teologija, 5) Moralna teologija, 6) Liturgija, 7) Pastoralna teologija, 8) Crkvena povijest, 9) Patrologija i povijest dogmi, 10) Kanonsko pravo.

Popis svih predmeta iz pojedinih skupina s naznakom broja predavanja u tjednu nalazi se u Dodatku ovog Statuta.

Čl. 32.

Predmeti se dijele na glavne i sporedne, koji su obvezni, i na fakultativne.

Predmeti prema skupinama jesu:

1.      Filozofija – glavni: Logika, Kritika, Ontologija, Racionalna i empirijska psihologija, Kozmologija, Etika, Teodiceja, Povijest filozofije; sporedni: Uvod u filozofiju, Filozofija i psihologija religije.

2.     Sveto pismo – glavni: Opći uvod u Sv. pismo, Posebni uvod u SZ, Posebni uvod u NZ, Biblijska hermeneutika, Egzegeza SZ, Egzegeza NZ, Biblijska teologija; sporedni: Hebrejski jezik; fakultativni:

Grčki biblijski jezik, Biblijska arheologija.

3.     Fundamentalna teologija – glavni: Uvod u misterij Krista i povijest spasenja (Mysterium salutis), Fundamentalna teologija (povijesno – znanstvena utemeljenost Objave i Crkve); sporedni: Povijest religija.

4.    Dogmatska teologija – glavni: Nauk o vjeri, Misterij trojedinog Boga, Kristologija, Pneumatologija, Bog Stvoritelj, Bog milosti i čovjek (De gratia), Ekleziologija, Sakramentologija, Eshatologija; sporedni: Ekumenska i istočna teologija, Mariologija, Teološka epistemologija.

5.     Moralna teologija – glavni: Fundamentalna moralna teologija, Sistematska moralna teologija; sporedni: Moralna kazuistika.

6.    Pastoralna Teologija – glavni: Uvod u praktičnu teologiju, Opća pastoralna teologija, Posebna pastoralna teologija, Katehetika, Homiletika; sporedni Administracija župa, Govorništvo; fakultativni: Pastoralna sociologija, pastoralna medicina.

7.     Liturgija – glavni: Liturgija; sporedni – Crkvena glazba, Crkvena umjetnost.

8.    Crkvena povijest – glavni: Opća povijest Crkve, Povijest Crkve u Hrvata; sporedni: Povijest franjevačkog Reda i bosanske franjevačke provincije, Kršćanska književnost u BiH, Kršćanska arheologija.

9.    Patrologija i povijest dogmi – glavni: Patrologija, Povijest dogmi.

10. Kanonsko pravo – glavni: Uvod u pravo i opće odredbe kanonskog prava;  Konstitucionalno i osobno pravo u crkvi (Božji narod); Naučiteljska i posvetiteljska služba Crkve; Ženidbeno pravo; sporedni: Krivično i postupno pravo; Norme o upravljanju župama i materijalnim dobrima Crkve.

11.  Ostali – glavni: Duhovna teologija; sporedni: Misiologija, Sociologija, Pedagogika, Metodologija znanstvenog rada; fakultativni: Latinski, Staroslovenski.

Dekan može, prema potrebi, unijeti u program studija za studente pojedinih godišta i Odabrana pitanja (Quaestiones selectae) iz određenih disciplina, a Profesorski zbor, u pojedinim slučajevima, odrediti da se program studija jednog semestra, osim predmeta koji su naprijed nabrojeni unesu i drugi, koje je obvezatno pohađati, a fakultativno polagati.

O uvođenju nekog novog predmeta trajno u program redovnog studija odlučuje Vijeće Teologije, i za to treba dobiti pristanak Definitorija.

Čl. 33.

Predmete treba rasporediti tako da se u prve dvije ili tri godine završi studij Filozofije, i da u šestoj godini budu na programu pretežno predmeti Pastoralne teologije s odgovarajućim praktičnim vježbama.

U jednom semestru student ne može upisati manje od 4 predmeta s 12 sati predavanja tjedno.

Čl. 34.

Dani u akademskoj godini kada nema predavanja i ispita jesu:

1.       nedjelje i zapovjedne svetkovine prema općem kalendaru Crkve;

2.      svetkovine, odnosno blagdani Sv. Franje (4. listopada), Sv. Ante (13. lipnja), Sv. Ivana Krstitelja (24. lipnja);

3.      božićni blagdani, od 23. prosinca do 6. siječnja uključivo;

4.      uskrsni blagdani, od Velike srijede do 2. nedjelje po Uskrsu;

5.      državni praznici koji su određeni kao neradni;

6.      četiri dana između zimskog i ljetnog semestra;

7.      dan Teologije;

8.     pet dana duhovnih vježbi, ako se drže u tijeku akademske godine;

9.      sve subote, osim ako iz posebnih razloga Profesorski zbor odnosno Dekanat ne odredi drugačije.

VI. IZVOĐENJE NASTAVE I POHAĐANJE PREDAVANJA

Čl. 35.

Predavanja, seminari i vježbe drže se svakog dana u tjednu, izuzev subotom i nedjeljom, a mogu biti i prije i poslije podne, ali tako da ih bude najviše šest sati za studente pojedinih godina ili semestara.

Čl. 36.

Zadaća je profesora izložiti u predavanjima zaokruženu cjelinu i osnovno gradivo iz pojedinih predmeta. Dužni su u svojim predavanjima iznositi općeprihvaćeni nauk, izlažući na ekumenski, otvoren i suvremen način.

Novije teorije i hipoteze, pojedinačna i osobna mišljenja koja proizlaze iz dubljeg istraživanja i iziskuju daljnja proučavanja, treba pod tim vidom studentima izlagati.

Čl. 37.

U izvođenju nastave trebaju aktivno sudjelovati i studenti. To se postiže dijaloškom metodom predavanja i različitim oblicima usmenih i pismenih vježbi, kao što su seminari, analize i komentari tekstova, prikazi i kritičke ocjene knjiga, uočavanje i jasno iznošenje problema, vođenje dijaloga i rasprava, obrađivanje dređenih tema i tome slično.

Čl. 38.

Seminari i vježbe služe uvođenju studenata u osobni i samostalni rad i produbljivanje znanja, što nije uvijek moguće postići samim predavanjima.

Čl. 39.

Svaki student treba u toku studija upisati i aktivno sudjelovati u najmanje pet seminara iz različitih disciplina i izraditi isto toliko seminarskih pismenih radova.

Profesori, voditelji seminara, neka odmah na početku semestra u dogovoru sa studentima, odrede teme i rok do kojega svaki student treba završiti i predati svoj rad.

Pozitivno izrađeni seminarski rad uvjet je pripuštanja usmenim ispitima dotičnog semestra. Ocjena seminarskog rada unosi se u indeks.

Čl. 40.

Aktivnijem odnosu studenata prema nastavi dprinosit će kolokviji i pismene provjere.

Da bi kolokviji i pismene provjere postigli svrhu neka se profesor dogovori sa studentima o vremenu njihova održavanja. Rezultate kolokvija i provjera treba saopćiti studentima i uzeti ih u obzir kod donošenja konačne ocjene na semestralnom ispitu.

Čl. 41.

Pohađanje svih predavanja, seminara, vježbi i kolokvija je obvezno.

Predmetni profesor može dopustiti studentu izostanak sa svog predavanja, Dekan sa svih predavanja do deset dana, a Profesorski zbor do 45 dana.

Čl. 42.

Studentu koji bude odsutan, makar i opravdano, s više od polovice predavanja iz nekog predmeta profesor ne može potpisati da je uredno pohađao predavanja niti ga može pustiti da polaže ispit, nego taj predmet mora ponovno upisati i polagati.

Zbog neopravdanih izostanaka i neurednog pohađanja predavanja predmetni profesor treba studentu uskratiti spomenuti potpis.

Ako je student odsutan, ili s prekidima ili bez prekida, sa svih predavanja kroz više od 45 radnih dana u semestru, ne može mu se priznati semestar i dužan je ponovno upisati sve predmete tog semestra.

Čl. 43.

Ako se u određenoj godini ili semestru neki predmet nikako ne nalazi u programu studija, a pojedini studenti moraju taj predmet u toj godini svakako završiti, Profesorski zbor će odrediti hoće li se taj predmet upisati i hoće li se držati izvanredna predavanja, ili će studenti upisati predmet i polagati ispite i bez pohađanja predavanja.

Isto tako, ako koji student mora upisati neke predmete koji su na programu za tekući semestar ili godinu a zbog kolizije nikako ne može biti na predavanjima iz svih upisanih predmeta, Profesorski zbor može odrediti predavanja, a ako to ne učini, dekan će odrediti koja od predavanja u koliziji student treba pohađati.

VII. ISPITI

Čl. 44

Polaganje ispita je obvezno za sve studente. Ispitima se utvrđuje jesu li i u kojoj mjeri studenti stekli potrebno znanje iz pojedinih predmeta.

Čl. 45.

Ispiti su javni i svatko im može prisustvovati. Redovito se polažu pred predmetnim profesorom, a student, kao i profesor može zatražiti od Dekanata, a i Dekanat može u posebnim slučajevima odrediti, da se neki ispit polaže pred drugim profesorom ili pred komisijom u koju ulazi predmetni profesor i još dva člana Profesorskog zbora koje odredi dekan.

Čl. 46.

Ispit je redovito usmeni, ali može biti i pismeni.

Čl. 47.

Studenti mogu, kada za to postoji opravdan razlog i uz pismeno odobrenje Dekanata Teologije, odgoditi polaganje do jedne trećine ispita iz svih predmeta koji se u tom ispitnom roku polažu, poštujući odredbu člana 50 ovog Statuta.

Čl. 48.

Rokovi za redovito polaganje ispita jesu: od 25. siječnja do 10. veljače i od 28. svibnja do 28. lipnja.

U iznimnim slučajevima, i kada postoji ozbiljan razlog, dekan može dopustiti polaganje ispita i prije naznačenog ispitnog roka poštujući odredbe Čl. 41, 42 i 43 ovog Statuta.

Popravni i odgođeni ispiti iz zimskog semestra polažu se od 1. do 10. ožujka, a iz ljetnog semestra od 15. do 25. rujna. Dekanat Teologije može odrediti i druge izvanredne rokove za popravne i odgođene ispite.

Čl. 49.

Usmeni ispit treba trajati koliko je potrebno da se donese objektivan sud o znanju.

Čl. 50.

Studenti trebaju pristupiti polaganju ispita iz predmeta koje su u prethodnom semestru upisali, uredno pohađali i potpuno završili.

Ako se radi o predmetu opsežnije građe, a predaje se više od jednog semestra, iz njega se na kraju svakog semestra može polagati ispit za prijeđeno gradivo iz svakog semestra. Iz kojih će se predmeta polagati djelomični ispiti, odredit će Profesorski zbor.

Polaganju ispita student može pristupiti samo ako je s uspjehom položio sve ispite iz prethodnog semestra.

Čl. 51.

Znanje studenata ocjenjuje se ocjenama od 5 do 10: ocjena 5 (slab), 6 (dovoljan), 7 (dobar), 8 i 9 (vrlo dobar), 10 (odličan).

Čl. 52.

Ocjenu na ispitu daje predmetni profesor, a zajednički svi članovi komisije, ako se ispit polaže pred komisijom. Predmetni profesor unosi ocjenu u Ispitni list i u Indeks studenta. U ispitni list treba svaki put unijeti i pitanja na koja je student odgovarao.

Ocjene iz Ispitnih listova treba prenijeti u Katalog slušača, a za to brine tajnik Teologije.

Čl. 53.

Iz istog predmeta student može pristupiti ispitu samo jedanput u toku jednog ispitnog roka. Ako dobije ocjenu slab (5) iz nekog predmeta, popravnom ispitu može pristupiti tek u sljedećem ispitnom roku.

Čl. 54.

Student koji ne zadovolji na ispitu kod prvog polaganja, može višekratno pristupiti popravnom držeći se odredbe o rokovima utvrđenim u čl. 48 ovog Statuta, a uspješno položeni svi ispiti iz prethodnog semestra, uvjet su za pristupanje ispitima iz sljedećeg semestra.

Student koji zbog nepoloženih ispita izgubi jednu akademsku godinu ili tijekom studija odvojeno dva semestra, gubi pravo na daljnji studij na ovoj Teologiji.

Čl. 55.

Studentima koji su uspješno završili cjelokupni studij na ovoj Teologiji i izradili diplomski rad izdaje se u dva autentična primjerka diploma ovjerena pečatom Teologije i potpisom dekana i tajnika.

Studentima se na njihov zahtjev može izdati i posebna svjedodžba (Apsolutorij) s popisom svih predmeta koje je kandidat završio i ocjenama koje je dobio.

Čl. 56.

Diplomski rad mora obuhvaćati najmanje 20 stranica, a student ga piše pod vodstvom profesora. Profesor ocjenjuje rad i o njemu pismeno izvještava Tajništvo Teologije.

Jedan primjerak toga rada ostavlja se u arhiv Teologije.

Završna odredba

Čl. 57.

Ovaj Statut spada u partikularno pravo franjevačke provincije Bosne Srebrene. Obvezuje od dana kada ga je Provincijski kapitul potvrdio i promulgirao.

Statut autentično tumači Definitorij Provincije. Od pojedinih odredaba ovog Statuta iz opravdanih razloga može dispenzirati provinicijal, ukoliko se ne radi o normama općeg prava.

DODATAK STATUTU FRANJEVAČKE TEOLOGIJE U SARAJEVU

Popis predmeta i broj predavanja u tjednu

FILOZOFIJA
Logika 2
Kritika 3
Ontologija 3
Racionalna i empirijska psihologija 2 + 2
Kozmologija 3
Etika 3
Teodiceja 3
Povijest filozofije 4 + 4
Uvod u filozofiju 1
Filozofija i psihologija religije 3
Seminar iz filozofije 1
Ukupno Filozofije : 34 sata
SVETO PISMO
Opći uvod u Sveto Pismo 2
Posebni uvod u SZ 3 + 3
Posebni uvod u NZ 3 + 3
Egzegeza SZ I 2
Egzegeza SZ II 2
Egzegeza NZ I 3
Egzegeza NZ II 3
Biblijska arheologija 2
Biblijska teologija I 2
Biblijska teologija II 2
Hebrejski jezik 2 + 2
Grčki biblijski jezik 2
Biblijska hermeneutika 2
Seminar 1
Ukupno Svetog Pisma 39 sati
FUNDAMENTALNA TEOLOGIJA
Uvod u misterij Krista i povijest spasenja 3
Fundamentalna teologija 2 + 2
Povijest religija 2
Seminar iz fundamentalne teologije 1
Ukupno Fundamentalne teologije 10 sati
DOGMATSKA TEOLOGI JA
Nauk o vjeri 2
Misterij trojedinog Boga 3 + 3
Kristologija 3 + 3
Pneumatologija 3 + 3
Bog Stvoritelj 2 + 2
Bog milosti i čovjek 3
Seminar iz dogmatske teologije 1
Ekleziologija 3 + 3
Sakramenti 3 + 3; 3 + 3
Eshatologija 3
Ekumenska i istočna teologija 2
Mariologija 1
Teološka epistemologija 2
Ukupno Dogmatske teologije 50 sati
MORALNA TEOLOGIJA
Fundamentalna moralna teologija 3 + 3
Sistematska moralna teologija 3 + 3;  3 + 3
Moralna kazuistika 1
Seminar iz moralne teologije 1
Ukupno Moralne teologije 20 sati
PASTORALNA TEOLOGI JA
Uvod u praktičnu teologiju 2
Opća pastoralna teologija 3
Posebna pastoralna teologija 3
Homiletika 2
Govorništvo 2
Katehetika 2 + 2
Administracija župe 1
Pastoralna sociologija 2
Pastoralna medicina 2
Misiologija 2
Seminar iz pastoralne teologije 1
Ukupno Pastoralne teologije 24 sata
LITURGIJA
Liturgija 2+2; 2+2; 1
Crkvena umjetnost 2
Crkvena glazba 1+1; 1+1; 1+1
Ukupno Liturgije 17 sati
CRKVENA POVIJEST
Opća povijest Crkve 2+2; 2+2;

2+2; 2+2;

Povijest crkve u Hrvata 2 + 2
Kršćanska književnost u BiH 2
Kršćanska arheologija 2
Povijest franjevačkog reda i bosanske franjevačke provincije 2
Seminar iz crkvene povijesti 1
Ukupno Crkvene povijesti 27 sati
PATROLOGIJA
Patrologija i povijest dogmi 3 + 3
Ukupno Patrologije i povijesti dogmi 6 sati
KANONSKO PRAVO
Uvod u pravo i opće odredbe kanonskog prava 3
Konstitucionalno i osobno pravo (Narod Božji) 3
Naučiteljska i posvetiteljska služba Crkve 2 + 2
Krivično i postupno pravo u Crkvi 2
Ženidbeno pravo 2 + 2
Norme o upravljanju župama i materijalnim dobrima Crkve 1
Seminar iz kanonskog prava 1
Ukupno Kanonskog prava 16 sati
OSTALI
Duhovna teologija 2
Metodologija znanstvenog rada 1 + 1
Latinski jezik 2 + 2
Sociologija 2
Staroslavenski jezik 2
Pedagogija 3
Pastoral selilaca 1
Grčki jezik 2 + 2
Ukupno ostalih 15 sati